Izvor: Ekonomia Online/Zakletva za pravdu
Apelacioni sud potvrdio je rešenje Osnovnog suda u Prištini kojim su odbijeni zahtevi za osporavanje dokaza i odbacivanje optužnice u predmetu protiv Faruka Mujke, izvršnog direktora Javnog vodoprivrednog preduzeća „Ibar-Lepenac“, i Hisena Muzljukaja, bivšeg direktora za geodeziju u Mitrovici, koji su optuženi za korupciju.
Prema optužnici, Mujka se, u svojstvu potpredsednika Opštine Južna Mitrovica, a Muzljukaj kao direktor Direkcije za geodeziju, katastar i imovinu u toj opštini, terete za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa slučajem zamene nekretnine bivšeg Bankosa za privatnu imovinu.
Mujka se dodatno tereti i za neprijavljivanje, odnosno lažno prijavljivanje imovine, jer, kako se navodi, kao izvršni direktor „Ibar-Lepenca“ nije prijavio 60.050 evra koji su mu zaplenjeni u kući, prenosi „Zakletva za pravdu“.
„Odbijaju se kao neosnovane žalbe branilaca optuženih Faruka Mujke, advokata Džafera Tahirija, i Hisena Muzljukaja, advokata Ahmeta Tahirija, dok se potvrđuje rešenje Osnovnog suda u Prištini – Specijalnog odeljenja od 16.12.2025. godine“, navodi se u odluci Apelacionog suda.
Protiv prvostepenog rešenja kojim je potvrđena optužnica žalbe su podneli branioci Mujke i Muzljukaja, advokati Džafer Tahiri i Ahmet Tahiri, navodeći bitne povrede odredaba zakona i povrede odredaba Krivičnog zakonika.
Odbrana je predložila Apelacionom sudu da usvoji žalbe kao osnovane, proglasi dokaze nedopuštenim, odbaci optužnicu i obustavi krivični postupak protiv optuženih.
Apelaciono tužilaštvo je, s druge strane, predložilo da žalbe budu odbijene kao neosnovane i da prvostepeno rešenje bude potvrđeno.
Prema odluci Apelacionog suda, žalbeni navodi nisu osnovani, jer je prvostepeni sud dovoljno i pravilno razmotrio prigovore na optužnicu i zahteve za njeno odbacivanje, dajući jasne i pravno održive razloge da optužnica Specijalnog tužilaštva Republike Kosovo sadrži dovoljno dokaza koji potkrepljuju osnovanu sumnju da su optuženi izvršili krivična dela koja im se stavljaju na teret.
Dalje se navodi da tvrdnje odbrane u vezi sa krivičnim delima za koja se optuženi terete nisu osnovane u ovoj fazi postupka, jer će svi ti navodi biti ocenjeni tokom glavnog pretresa, nakon izvođenja dokaza, kada će biti utvrđena njihova krivica ili nevinost.
Apelacioni sud odbacio je i tvrdnje odbrane da je prvostepeni sud prekoračio svoja procesna ovlašćenja i prejudicirao predmet utvrđivanjem elemenata krivičnog dela i odgovornosti optuženih.
Sud ističe da iz obrazloženja prvostepene odluke proizlazi da nije doneta konačna odluka o krivici optuženih, već je izvršena samo preliminarna ocena dokaza radi utvrđivanja postojanja osnovane sumnje, kao uslova za nastavak krivičnog postupka.
Na kraju odluke navodi se da je Apelacioni sud zaključio da obrazloženje prvostepenog suda ne predstavlja prejudiciranje konačnog ishoda postupka, jer se konačna ocena dokaza i utvrđivanje krivice ili nevinosti mogu izvršiti isključivo pravosnažnom presudom, nakon neposrednog izvođenja i ocene svih dokaza na glavnom pretresu.
Odluku Apelacionog suda donelo je 20. februara 2026. godine veće u sastavu: Albina Šabani Rama kao predsednica veća, te Valon Kurtaj i Vaton Durguti kao članovi.
Podsećanja radi, Osnovni sud u Prištini je 16. decembra 2025. odbio zahteve za odbacivanje optužnice i osporavanje dokaza protiv Mujke i Muzljukaja.
Nakon razmatranja navoda odbrane, Osnovni sud je zaključio da su njihovi zahtevi neosnovani, jer je optužnica podignuta u skladu sa zakonom i sadrži dovoljno dokaza koji potkrepljuju optužbe.
Sud je tada ocenio i da u ovom predmetu ne postoje okolnosti koje isključuju krivičnu odgovornost optuženih, da nije nastupila zastarelost krivičnog gonjenja, niti amnestija ili pomilovanje, kao i da postoje dovoljni dokazi koji potvrđuju osnovanu sumnju.
Na pripremnom ročištu održanom 20. oktobra 2025. godine, obojica optuženih izjasnila su se da nisu krivi.
Specijalno tužilaštvo Republike Kosovo podiglo je optužnicu protiv Mujke i Muzljukaja 9. septembra 2025. godine zbog zloupotrebe službenog položaja, dok se Mujka dodatno tereti i za neprijavljivanje ili lažno prijavljivanje imovine.








