Čim je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio novi zakon o legalizaciji nelegalnih objekata, u javnosti su krenule spekulacije da će najveću korist imati investitori bliski vlasti, koji su godinama gradili bez ikakvih dozvola.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, najavio je u nedelju novi zakon koji će pojednostaviti legalizaciju nelegalnih objekata i koji, kako je naglasio, nudi jednostavnu proceduru prijave i minimalne troškove – do 100 evra za većinu objekata. Stavlja se tačka i na nelegalnu gradnju, jer će ubuduće takvi objekti postati vlasništvo države.
Aleksandra Sofronijević, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izjavila je da je zakon o legalizaciji spreman i o njemu bi u petak trebalo da odlučuje Vlada Srbije, a potom će biti prosleđen parlamentu, na usvajanje po hitnoj proceduri.
“Sve je uređeno zakonom. Ideja je da to bude jednostavan postupak a ne da traje decenijama. Ovaj problem se rešava od 1997. Ovog puta se gleda na geodetsko i pravno rešavanje situacije”, istakla je ministarka Sofronijević.
Gotovo istog trenutka pojavile su se sumnje da država ovaj zakon donosi u interesu investitora koji su bliski vlasti. Tim povodom među prvima se oglasio potpredsednik Stranke slobode i pravde Dušan Nikezić.
“Imam neki osećaj da će najveću korist od ovih mera imati SNS „investitori“, koji su godinama gradili bez ikakvih dozvola, a sada će te kvadrate legalizovati, duplirati zaradu i oprati novac od koruptivnih dilova i kriminala. Zapamtite, iza svake Vučićeve mere stoji korupcija, a ne interes građana”, napisao je Nikezić na društvenoj mreži X.
Izbori u narednih šest meseci, u praksi sve ostaje isto
Da je ovo moguć scenario potvrdio je za “Novu” i Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu. On ukazuje na propuste u primeni postojećih zakona i praksu investitora koji su, kako kaže, često u sprezi sa nadležnim organima, što direktno utiče na budžet lokalnih samouprava i pravnu sigurnost građana.
“Postojeći propisi o ozakonjenju već omogućavaju relativno laku i jeftinu proceduru za objekte koji su podignuti pre 2015. godine. Međutim, problem je bio što u Beogradu i drugim gradovima nadležni sekretarijati nisu hteli da postupaju, dok im građani ne plate korupciju. Drugi problem je taj što su od 2015. godine bahati SNS investitori nastavili da grade bez ili van dozvole, a onda antidatiranjem odluka ili u sprezi sa sekretarijatom za legalizaciju protivno zakonu dobijali naknadno sve papire. Time su i budžeti lokalnih samouprava drastično oštećeni, jer su investitori umesto doprinosa za građevinsko zemljište uplaćivali samo taksu za legalizaciju, koja je mnogo jeftinija”, kaže Jovanović.
Jovanović tvrdi da novi zakon legalizacije divlje gradnje više liči na političku kampanju, nego na stvarno rešenje problema građana. On se zalaže za brzu, jednostavnu i besplatnu legalizaciju za porodične objekte i savesne kupce stanova.
“Smisao novog zakona jeste da mnogi građani koji imaju problem sa legalizacijom odmah uplate taksu i tako vlast brzo dođe do keša. Ali da li će u praksi sve ići brzo i glatko ostaje da se vidi, jer su i ranije postojali dobri zakoni, ali praksa na lokalu je bila birokratska i koruptivna. Meni ovo pre svega liči na političku kampanju i otvara ponovo mogućnost da izbori budu u narednih šest meseci”, kaže Jovanović i ističe:
“Zalažem se za brzu, laku i besplatnu legalizaciju, ali za građane koji su dizali porodične objekte i tamo gde im i dalje porodice žive. Isto važi i za lica koja su savesno otkupila stan ili kupila od investitora. Sve bahate investitore koji su bespravno gradili od 2015. godine bih i dalje krivično gonio i njihovu gradnju tretirao kao krivično delo. Isto tako, sve bespravne objekte iz zaštićenih zona i iz spomenika prirode treba ukloniti i investitore kazniti”.
Interesantno je da ministarka Sofronijević kaže da u Srbiji ima 4,8 miliona objekata na kojima nije upisano pravo svojine, dok je pre devet godina tadašnja ministarka Zorana Mihajlović tvrdila da je u državi izgrađeno 1,6 miliona nelegalnih objekata. Jednostavnom matematikom dođe se do računice da je vlast za ovih 10 godina, omogućila izgradnju čak 3,2 miliona nelegalnih objekata.
Obećanja koja traju punu deceniju
Inače, ovim problemom se vlast bavi već 10 godina.
Podsetimo, Zakon o ozakonjenju objekata donet je 2015. godine po hitnom postupku, a 2016. godine tadašnja ministarka Zorana Mihajlović je rekla da vlast planira da reši ovaj problem do kraja mandata te Vlade.
Zakon je potom dobio izmene 2018. godine, a početkom 2019. iz Ministarstva su rekli da je na osnovu ovog Zakona, za nešto više od tri godine njegovog sprovođenja, doneto 210.000 rešenja o ozakonjenju, a da je vladina komisija dala saglasnost za dodatno angažovanje ukupno 1.056 ljudi na poslovima ozakonjenja.
“Lokalne samouprave imaju sve uslove i zakonske i kadrovske da taj važan zadatak koji se obavlja u javnom interesu Srbije uspešno privede kraju do 2023. godine, koji je kao rok za završetak predmeta dat poslednjim izmenama i dopunama zakona”, rekli su iz Ministarstva građevine.
Ministarka Zorana Mihajlović je u septembru 2019. rekla da proces ozakonjenja u najvećim gradovima u Srbiji ne ide onom brzinom kojom su hteli.








