Srpska pravoslavna crkva trećeg dana Božića slavi Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, koji je bio zaštitnik loze Nemanjića. Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda Isusa Hrista i zato se naziva Prvomučenikom.
Stefan je bio Jevrejin. Pripadao je delu jevrejskog naroda koji je živeo u grčkim oblastima i govorio grčkim jezikom. Bio je u srodstvu sa apostolom Pavlom, koji u vreme Stefanovog mučeništva još uvek nije spoznao istinu Hristovog učenja, navedeno je na portalu SPC.
Prvi stradao za Gospoda
Stradanje Svetog Stefana zbilo se godinu dana posle silaska Duha Svetoga na apostole, odnosno iste godine kada se Gospod Isus Hristos vazneo na nebo. Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenikom. Njegovo mučeništvo potresno je opisano je na stranicama Svetog Pisma Novog Zaveta.
Sveti Stefan se naziva Arhiđakonom, jer je bio prvi od sedam đakona koje su sveti apostoli postavili na službu oko pomaganja sirotinji u Jerusalimu.
Kako kaže biblijsko svedočanstvo, Sveti arhiđakon Stefan bio je, kao i dvanaest velikih apostola, nadahnut silom Duha Svetoga. Činio je mnoga čudesa, pomagao ljudima i sva ta njegova dobra dela pominju se u Svetom Pismu Novog Zaveta. Kao i Hrista, Stefana su lažno optužili i uhapsili. Posle hapšenja, usledilo je suđenje.
Na suđenju Sveti Stefan je odlučno i razložno pobijao jednu po jednu klevetu lažnih svedoka. Izložio je, jasno i sa velikim poštovanjem, celu istoriju Izrailja od Avrama, koji je prvi dobio obećanje o dolasku Mesije do Mojsija, o kojem je govorio sa velikim strahopoštovanjem i uvažavanjem. Arhiđakon Stefan pogleda u nebo i to što je ugledao objavi svima prisutnima: „Evo, vidim nebesa otvorena i sina čovečjeg gde stoji s desne strane Boga”. To je razjarilo sve njegove sudije, te Arhiđakona Stefana izvedoše iz grada i ubiše kamenjem.
Apostol Pavle i Presveta Bogorodica
Među prisutnim mučiteljima bio je i Stefanov rođak Savle, koji je kasnije, iskreno se pokajavši, spoznao istinu o Gospodu Isusu Hristu, primio njegovo učenje i sveto krštenje, i ostatak zemaljskog života proveo propovedajući, kao apostol Pavle, jevanđeljsku istinu, šireći Hristovu reč i osnivajući crkvene zajednice.
Tog dana, kada su Jevreji kamenovali arhiđakona Stefana, stajala je podaleko Presveta Bogorodica, sa svetim Jovanom Bogoslovom, gledajući mučeništvo ovog prvog mučenika za istinu njenog Sina i moleći se usrdno Bogu za njegovu dušu.
Poslednjereči svetog arhiđakona Stefana su bile: „Gospode, ne uračunaj im greh ovaj”. Primerom mučeništva i bezpogovornog stradanja, arhiđakon Stefan je dao i dan-danas daje primer svim hrišćanima. On najbolje objašnjava reči da je „krv mučenika seme Crkve”. Mošti svetog prvomučenika Stefana su pronađene blizu Jerusalima 415. godine.
Arhiđakon Stefan obeležava se četiri puta godišnje
Pomen arhiđakonu Stefanu crkva daje četiri puta godišnje – 15. avgusta slavi se Sveti Stefan letnji ili Stevan Vetroviti. Ovom svecu je među Srbima posvećeno više od 40 hramova.
Po običajnom kalendaru, danas se iznosi božićna slama iz kuće. Pažljivo pokupljena, slama se ne baca, jer se veruje u njenu plodotvornu moć. Stavlja se u raklje voćki ili loze, u pčelinjak, kokošarnik ili u privredne zgrade.
Ovim danom završava se praznovanje Božića. Sveti Stefan ili Stevanjdan je prva krsna slava po Božiću i jedna je od najčešćih.



