Kosovska predsednica Vjosa Osmani održala je danas konsultacije sa liderima političkih partija u pokušaju da pronađe rešenje za izlazak iz političke krize nastale nakon što kosovska skupština u nedelju nije izglasala novu vladu Aljbina Kurtija.
Nakon višesatnog sastanka, održanog iza zatvorenih vrata, Osmani je izjavila da među partijama nije postignut konsenzus ni o novom mandataru, ni o budžetu za narednu godinu, te da će do 5. novembra, kada ističe ustavni rok, nastaviti razgovore sa političkim subjektima.
Uprkos tome, vlada u ostavci je na jutrošnjoj sednici usvojila nacrt budžeta za narednu godinu. On se sada, prema zakonu prosleđuje skupštini na razmatranje sa rokom do kraja godine.
„Učiniću sve da se izbegnu vanredni izbori. To je ustavna obaveza predsednice i u potpunosti ću je poštovati“, poručila je Osmani nakon sastanka.
Bez većine i bez budžeta
Osmani je saopštila da su pojedini lideri otvoreno priznali da nemaju većinu, dok su drugi tražili dodatno vreme da pokušaju da obezbede neophodnih 61 glas za formiranje nove vlade.
„Nije bilo potpunog jedinstva oko toga može li biti drugog mandatara ili ne. Predložila sam da se razmotre i druge ustavne opcije, poput budžetskog produžetka, kako građani ne bi ostali bez plata i socijalnih davanja do 31. marta naredne godine“, navela je ona.
Dodala je i da će biti u kontaktu sa partijama kako bi se proverilo postoji li mogućnost da se makar privremeno reši pitanje finansiranja institucija.
„Zajedno s vremenom, izgubili smo i mnoge šanse za našu državu“, rekla je Osmani.
Kurti zahteva još vremena
Kako je sama Osmani potvrdila, Aljbin Kurti je zatražio da je do isteka desetodnevnog roka još jednom lično sastane, kako bi nakon konsultacija unutar stranke odlučio da li će predložiti novog mandatara.
„Predsednik Samoopredeljenja zatražio je da me još jednom sretne pre nego što mi istekne desetodnevni rok… Da li će doći sa predlogom ili ne, to je njihova stvar“, kazala je Osmani.
U međuvremenu, Kurti se danas po završetku sastanka nije obratio medijima. Kako javljaju mediji u Prištini, samo je kratko rekao: „Moram brzo da idem“.
On je, međutim, na ovonedeljenoj konferenciji za medije – 27. oktobra, nakon što je propao pokušaj izglasavanja nove vlade, saopštio da nema potrebnu većinu, te da nema druge mogućnosti sem da se održe novi izbori.
Opozicija: Nema većine – izbori što pre
Lideri opozicionih stranaka – PDK, LDK i AAK – izašli su sa današnjeg sastanka sa gotovo identičnim porukama, koje su bile poznate odranije: nema nove parlamentarne većine i jedino rešenje su izbori.
Predsednik Demokratske partije Kosova (PDK), Memlji Krasnići, poručio je da je „svima jasno“ da niko ne može da formira novu većinu.
„Kurti je zahtevao još nekoliko dana, ali čak ni u svojim najboljim snovima ne može da obezbedi većinu. Vreme je izgubljeno manipulacijama i taktiziranjem. Jedini izlaz su izbori, i to odmah“, izjavio je Krasnići.
On je dodao da je ovo „trenutak za prekid institucionalnog vakuuma“ i da bi „predstojeći izbori mogli doneti stabilnost za narednih pet godina“.
Lider Alijanse za budućnost Kosova (AAK), Ramuš Haradinaj, rekao je da predsednica ima ustavni rok do 5. novembra da odluči, te da bi izbori mogli biti održani već 7. decembra.
„Predsednica će, verujem, 5. novembra objaviti raspuštanje parlamenta. Da se ne gubi vreme, izbori bi mogli biti 7. ili najkasnije 14. decembra“, kazao je Haradinaj, prenose mediji koji su pratili današnja dešavanja u Prištini.
On je pozvao sve stranke na odgovornost, poručujući da „Kosovo više nema luksuz za odlaganja“.
Predsednik Demokratskog saveza Kosova (LDK), Ljumir Abdidžiku, istakao je da je tokom sastanka potvrđeno – nema većine u Skupštini.
„Pojedini su rekli da možda treba pokušati još jednom, ali većina nas smatra da se mora ići na izbore što pre. Što ranije se odredi datum, pre će biti formirana nova vlada“, izjavio je Abdidžiku.
Osmani: I poslednja partija može predložiti mandatara – ako ima većinu
Vjosa Osmani je prethodno u razgovoru za prištinske medije pojasnila ustavni okvir, istakavši da drugi mandat ne mora nužno pripasti drugoplasiranoj stranci, već da bilo koja partija – čak i ona najmanja – može predložiti kandidata, ukoliko dokaže da ima većinu u Skupštini.
„Prvi mandat pripada stranci koja je pobedila na izborima, ali što se tiče drugog, može ga predložiti i poslednja – samo ako argumentuje da ima većinu“, izjavila je Osmani, prenosi Gazeta Express.
Podsetila je i da Ustav obavezuje predsednicu da preduzme sve mere kako bi se izbegli vanredni izbori, ali i da se „ne sme prekoračiti ustavni rok“.
Skupština i dalje blokirana
Dan ranije, sednica Predsedništva kosovske Skupštine završena je bez dogovora o formiranju odbora i usvajanju opštinskih budžeta za 2025. godinu.
Predsednik Skupštine Dimalj Baša ranije je upozoravao da zbog blokade radnici RTK-a mogu ostati bez plata, a tri opštine – Priština, Gnjilane i Zubin Potok – bez neophodnih sredstava.
Njegova zamenica iz Samoopredeljenja, Aljbuljena Hadžiju, kritikovala je „destruktivan pristup opozicije“ i pozvala da se „ostavi inat po strani“.
S druge strane, Vljora Čitaku iz PDK-a ocenila je da je jedina zakonita tačka dnevnog reda – zakazivanje nove sednice za glasanje o vladi.
Tehnička vlada usvojila budžet za 2026. – „apsurdna i paradoksalna situacija“
U međuvremenu, vlada u tehničkom mandatu danas je usvojila Nacrt budžeta za 2026. godinu u ukupnoj vrednosti od četiri milijarde evra, što je bio poslednji zakonski rok, kao i budžet za gore spomenute tri opštine – Priština, Gnjilane, Zubin Potok.
Dok premijer u tehničkom mandatu Aljbin Kurti tvrdi da time obezbeđuje kontinuitet funkcionisanja, civilno društvo ocenjuje da je reč o pravnom paradoksu.
Menadžer Kosovskog demokratskog instituta, Eugen Cakoli, izjavio je da je „apsurdno da budžet predlaže poslanik koji je odbijen kao mandatar“.
„Kurti danas glasa kao premijer, a sutra će isti budžet podržati kao poslanik – to je čist konflikt interesa. Problem nije u budžetu, već u načinu na koji se zakon krši u njegovo ime“, ocenio je Cakoli.
Na sve to, očekuje se i odgovor Ustavnog suda Kosova po žalbi Srpske liste u vezi sa izborom Nenada Rašića na mesto potpredsednika parlamenta koje pripada srpskoj zajednici.
Šta sledi
Predsednica Osmani najavila je da će do 5. novembra ostati u kontaktu sa svim partijama i razmotriti da li postoji i najmanja mogućnost za formiranje nove većine.
Ukoliko se to ne dogodi, uslediće raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, koji prema zakonu moraju biti održani najkasnije 40 dana nakon raspisivanja – što znači da bi glasači mogli ponovo na birališta već u decembru.
„Ostajem posvećena ustavnom okviru i interesu građana. Ako izbori budu neizbežni – biće održani u skladu sa zakonom“, poručila je Osmani.
Na izvesnost novih izbora sve vreme upozoravaju i eksperti, a sada se još više iskristalisala procena o spajanju predsedničkih i parlamentarnih, s obzirom da Osmani ističe mandat na proleće sledeće godine.








